Projekt


Dobro došli na službene stranice projekta RACIO Racionalnost: između logičkog ideala i svakodnevnog zaključivanja.

Projekt je odobrila i njegovo provođenje financira Hrvatska zaklada za znanost (šifra projekta IP-06-2016-2408).


Opći je cilj projekta odrediti narav i karakteristike racionalnosti shvaćene kao kriterij ispravnoga zaključivanja. Područje istraživanja projekta čini prostor između dvije krajnosti - jakoga normativnog standarda racionalnosti određenog formalnim logičkim pravilima i načelima te većega broja istraživanja koja nastoje izvesti norme zaključivanja na temelju stvarnoga ponašanja ljudi pri rješavanju različitih vrsta deduktivnih zadataka. Središnja će se točka istraživanja oslanjati na logicistički pristup racionalnosti koji će biti podvrgnut provjeri s obzirom na ponašanje subjekata prilikom svakodnevnoga zaključivanja. Kako bi se ostvario taj cilj, istraživačke će aktivnosti biti usmjerene na istraživanja vezana uz četiri specifične teme:
 
1) Prirodni jezik kao medij za deduktivno zaključivanje. Ako su logička pravila (barem djelomično) normativna za ispravno zaključivanje, važan je podcilj projekta istražiti mogućnosti izražavanja i zrcaljenja logičkih operatora (veznika i kvantifikatora) u prirodnome jeziku.
 
2) Uloga individualnih razlika u svakodnevnom zaključivanju. Istaknuta je značajka svakodnevnoga zaključivanja to da subjekt zahvaća deduktivni problem u skladu s onim kako ga on razumije. Moguće stoga je da postoje razlike u razumijevanju problemske situacije koje mogu uzrokovati aktivaciju različitih mehanizama zaključivanja. Ako se ova hipoteza pokaže prihvatljiva, to će značajno utjecati na raspravu o tome postoji li jedinstveni standard racionalnosti ili se ardi o više različitih standarda.
 
3) Racionalnost u kontekstu društvenih interakcija, posebno u argumentacijskom procesu. Argumentacijski je proces, koji predstavlja najviši obliku komunikacije, bitno određen oblikovanjem i procjenjivanjem argumenata, što od sudionika traži da djele ista komunikacijska i deduktivna pravila.
 
4) Konačno, pitanje kritičkoga mišljenja određuje područje istraživanja u kojem će sva ranije spomenuta pitanja biti sažeta, analizirana i testirana u kontekstu različitih područja svakodnevnoga života. Rezultati dobiveni u prva tri područja istraživanja poslužit će prijedlogu formuliranja regulativnih uputa za moguće unaprjeđenje vještina kritičkoga mišljenja.
 
S obzirom na rečeno, najznačajnijim se doprinosom projekta može smatrati pokušaj određenja dobro usklađenog standarda racionalnosti smještenog između ideala logičkih pravila i  prakse svakodnevnoga zaključivanja.